6.3. Postanak morskih bazena - ZNAM-NEZNAM za Gimnazijalce

1 / 10

Aktivni kontinentski rub sastoji se od:

šelfa, kontinentske padine, kontinentskog podnožja i dubokomorskih jaraka

veći dio biljnog i životinjskog svijeta

sedimenti deblji od 5 km

plićaci koji kriju goleme zalihe nafte

2 / 10

Kontinentski plićak je:

najveći i zaravnjeni dio svjetskog mora kojem egzistira veći dio biljnog i životinjskog svijeta mora

dio koji krije goleme zalihe nafte

sediment koji je na nekim mjestima deblji od 5 km

područje gdje je granica oceana i kontinenata na istoj razini

3 / 10

Strme padine nalaze se na dubini:

oko 1000 m

na manje od 100 m

oko 200 m

na 500 m

4 / 10

Najdublji dijelovi oceanskog dna koji se oblikuju na granicama litosfernih ploča su:

kontinentski rub

oceanski bazeni

dubokomorski jarci

šelf

5 / 10

Oceanski bazeni su:

najprostraniji dijelovi podmorskog reljefa koji se prostiru na dubinama od 4000 do 6000 m:

najdublja područja na planeti Zemlji

najviši reljefni dijelovi u podmorju

zaravnjeni dijelovi morskog dna

6 / 10

Primjeri dubokomorskih jaraka su:

Marijanska brazda, Šundska brazda, Portorikanska brazda

Portorikanska brazda, Sveta Helena

Karipska brazda, Šundska brazda, Havajska brazda

Sjeverno more, Marijanska brazda, Južnokineska brazda

7 / 10

Najviši reljefni dijelovi u morskom podmorju su:

srednjooceanski hrptovi

Morska brda

dubokomorski jarci

Kontinentski rub

8 / 10

Na kojim dubinama leži morsko dno ispod morske površine?

od 0 do 15 km

od 0 do više od 11000 m

od 0 do 1 km

od 0 do 12000 m

9 / 10

Obilne količine morske vode bogate mineralima konstantno izbacuju:

hidrotermalni ispusi

šelfovi

srednjooceanski hrptovi

vruće točke

10 / 10

Gdje nastaju vrlo stare podmorske uzvisine i reljef oceanskog dna?

na tektonskim pločama

na vrućim točkama

na morskim dimnjacima

na hidrotermalnim ispusima

Povratak na glavni izbornik